QR Cod za mobilni

QR Cod za mobilni
QR KOD ZA MOBILNI

понедељак, 27. фебруар 2012.

Đelilović i ostali: Negiranje krivice i nerazumijevanje optužnice

Đelilović i ostali: Negiranje krivice i nerazumijevanje optužnice


Đelilović i ostali
Đelilović i ostali

21 februar 2012 Pred Sudom BiH sedmorica optuženih su negirala krivicu za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima na području općine Hadžići, dok će se optuženi Nezir Kazić naknadno izjasniti o krivici.


Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, optuženi Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember su kazali kako nisu krivi ni po jednoj tački optužnice, dok će se četvrtooptuženi Nezir Kazić o krivnji izjasniti nakon konsultacija sa svojim braniocem.


“Nisam kriv ni po jednoj tački optužnice”, kazao je svaki od sedmorice optuženih.


Četvrtooptuženi Kazić je rekao da nije razumio optužnicu, te da nije imao vremena da se konsultuje sa svojim braniocem, nakon čega je Mira Smajlović, sutkinja za prethodno saslušanje Suda BiH, kazala da će biti zakazano drugo ročište na kojem će se optuženi izjasniti o krivici.


Svu osmoricu optuženih Tužilaštvo BiH tereti za zločine počinjene nad osobama srpske i hrvatske nacionalnosti koje su držane u logoru “Silos” u Tarčinu, te objektima za zatočenje u prostorijama Osnovne škole “9. maj” u Pazariću, kao i logoru u magacinima kasarne “Krupa”.


Državno tužilaštvo smatra da je veliki broj civila i ratnih zarobljenika bio protivpravno zatočen u navedenim objektima, gdje su bili izloženi nečovječnom postupanju, mučenju, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje i prisiljavanju na prinudni rad, uz oduzimanje prava na pravično suđenje, a neke su osobe i preminule.


Prema optužnici, Mustafa Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.


Optuženi Nezir Kazić je, kako se navodi, bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), a Bećir Hujić i Halid Čović su obavljali funkcije upravnika i zamjenika upravnika logora “Silos”.


Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.


Optuženi se nalaze u pritvoru od 24. novembra 2011. godine.


Početak suđenja optuženima trebao bi započeti u narednih 30 ili 60 dana.

Produžen pritvor do okončanja suđenja

Produžen pritvor optuženima za zločine u Hadžićima


Silos
Silos

19 januar 2012 Sud BiH produžio je pritvor osmorici optuženih za zločine na području Hadžića zbog mogućnosti uticaja na svjedoke i saučesnike.

Kako je potvrđeno u Sudu BiH, pritvor je, nakon potvrđivanja optužnice, produžen do okončanja suđenja, a naredna kontrola opravdanosti ove mjere je 17. marta ove godine.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru “Silos” i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Oni su, kako se navodi, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.

Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu “Silos” u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

Đelilović i ostali: Oprez zbog 250 svjedoka

Đelilović i ostali: Oprez zbog 250 svjedoka


Silos
Silos

17 januar 2012 Tužilaštvo BiH zatražilo je produženje pritvora Mustafi Đeliloviću i još sedmorici optuženih za zločine na području Hadžića zbog mogućnosti uticaja na svjedoke i saučesnike.


Odbrane su se usprotivile ovom prijedlogu kao neosnovanom, predlažući određivanje mjera kojima bi se eventualni uticaj onemogućio.

“Postoji opasnost da bi optuženi na slobodi ometali dalji tok krivičnog postupka uticajem na svjedoke i saučesnike. Oni žive na malom geografskom području, gdje žive i svjedoci, tako da su objektivne mogućnosti, ne samo za međusobne, nego i za kontakte sa svjedocima”, naveo je tužilac Marjan Pogačnik.

On je dodao da je već izvršen uticaj na jednog od svjedoka, kojem je jedan bivši pripadnik policije u Hadžićima rekao: “Daj kume, što bezveze dajete izjave i uvaljujete ljude. Ne možete uvaljivati ljude koji s tim nemaju veze”.

Odbrana je ove argumente tužioca odbacila, ističući da nijedan od optuženih nije kontaktirao svjedoke.

“Moj klijent nije u mogućnosti da kontaktira ni sa jednim od 250 svjedoka. Izjave 20 svjedoka odnose se na mog klijenta i svi oni žive u Republici Srpskoj”, kazao je Duško Tomić, branilac Nermina Kalembera.

Svi branioci su istakli i da su se u sličnom predmetu pred Sudom BiH optuženi, kojima su na teret također bili stavljeni zločini u logoru, branili sa slobode.

“Kada tužilac ukazuje na mogućnost međusobnog kontakta, treba istaći da Tužilaštvo ovu istragu vodi od 2005. godine”, rekla je Edina Rešidović, branilac prvooptuženog Đelilovića.

Optužnica Đelilovića i ostale tereti za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Silos i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera da su od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu Silos u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

Prema optužnici, Mustafa Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora Silos, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović.

Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.

недеља, 29. јануар 2012.

Cerić čini sve da "ozakoni postojanje duplih standarda"

Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić primio je u Sarajevu, u petak po podne, članove porodica osam Bošnjaka koji su novembra prošle godine uhapšeni po nalogu Tužilaštva BiH u Hadžićima, u blizini Sarajeva, zbog sumnje da su počinili ratni zločin u zatvoru Silos u Tarčinu. Cerić je primio porodice na dan kada Srbi obeležavaju godišnjicu zatvaranja jednog od najvećih mučilišta tokom rata u Bosni.
U razgovoru sa reisom, porodice osumnjičenih su objasnile da su u Silos zatvarani ljudi "kod kojih je pronađeno više od 1.000 komada oružja", te da tamo niko nije ubijen. Cerić je podržao zahtev porodica da se uhapšeni brane sa slobode i poručio da je borba muslimana u Bosni bila legitimna.


Ovaj susret dodatno je ustalasao ionako užarenu atmosferu u Bosni i izazvao niz reakcija kako političara RS, tako i mnogih nevladinih organizacija. Predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović, kaže za "Vesti" da je "ovo kap koja je prelila čašu žuči".

Šamar žrtvama

Poslanik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, Aleksandra Pandurević, kaže da je sastanak Cerića sa porodicama optuženih za ratne zločine "šamar srpskim žrtvama i atak na Dejtonski mirovni sporazum".
"Takvo ponašanje potvrđuje da ni Islamska verska zajednica, a ni politički faktori u FBiH, nisu spremni da priznaju bilo kakav zločin nad srpskim narodom, pa i onaj koji je čak i Haški tribunal procesuirao i pod određenom oznakom vratio u BiH na procesuiranje", kaže ona.
- Ovo je direktno uplitanje u sudski proces i potez koji dodatno destabilizuje ionako krhku situaciju u BiH. Žalosno je što se pod blagoslovom međunarodne zajednice i dalje negiraju srpske žrtve u ratu, a posebno da je najmanje 30.000 Srba ubijeno - kaže Mitrović.


I predsednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić ocenjuje da Cerić "omalovažava logoraše koji su pretrpeli stravične torture u Silosu".

- Ovakvi Cerićevi potezi vode "arapskom proleću", da bi sutra srpski i hrvatski narod morao da napušta BiH - kazao je Dukić.

Šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Staša Košarac, istakao je da bi bilo logično da Mustafa Cerić, kao verski poglavar, pozove sve koji su činili ratne zločine da se predaju, a od države da sve ratne zločine procesuira na isti način. "Pošto to ne čini, onda Cerić ne može da ima ulogu verskog poglavara Islamske zajednice u BiH", kaže Košarac.

Prema optužnici Tužilaštva, u logoru Silos je protivpravno zatvoreno najmanje 500 civila srpske nacionalnosti, kao i najmanje 90 osoba hrvatske nacionalnosti. Takođe, u prostorijama Osnovne škole "9. maj" u Pazariću bilo je zatvoreno najmanje 140 Srba, a u magacinima kasarne Krupa u Zoviku oko 150 Srba i 30 Hrvata.

U optužnici se navodi da su zatvoreni civili bili izloženi nečovečnom postupanju, mučenju, namernom nanošenju snažnog telesnog ili duševnog bola, nanošenju velikih patnji i povreda telesnog integriteta ili zdravlja, oduzimanju prava na pravično suđenje, kao i prisiljavanju na prinudni rad.

Kalabić: Još dublje podele

Šef poslaničkog kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Drago Kalabić, ocenio je da Cerić čini sve da "ozakoni postojanje duplih standarda".
- Prema tom modelu, Bošnjaci su nevini, a Srbi zločinci. Srpske žrtve su nebitne, a bošnjačke treba preuveličavati. Na ovaj način, Cerić samo produbljuje ionako duboke podele među narodima. Ako mu je to cilj, neka već jednom obelodani tu svoju nameru - precizirao je Kalabić.

уторак, 27. децембар 2011.

Zatraženo produženje pritvora osmorici osumnjičenih

  
20 decembar 2011   Državno tužilaštvo zatražilo je produženje pritvora osmorici osumnjičenih za zločine u logoru Silos i drugim mjestima zatočenja na području općine Hadžići, dok se Odbrana usprotivila ovom prijedlogu, tražeći da se pritvor zamijeni mjerama zabrane.
                                                                                                                                 Marjan Pogačnik, tužilac Tužilaštva BiH, zatražio je produženje pritvora osumnjičenima za 60 dana zbog postojanja bojazni da bi osumnjičeni, boraveći na slobodi, mogli uticali na svjedoke i saučesnike.

Odbrane osumnjičenih su se usprotivile prijedlogu Tužilaštva BiH navodeći da su razlozi Optužbe “neosnovani i paušalni”. Sud BiH će odluku donijeti naknadno.

Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Nezir Kazić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember sumnjiče se za učestvovanje u zločinima na području Tarčina u periodu između 1992. i 1995. godine.

Tužilaštvo BiH smatra da je Mustafa Đelilović bio predsjednik Skupštine općine Hadžići, a istovremeno i predsjednik Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići, a Mirsad Šabić policajac SJB-a Hadžići.

Uz njih, za iste zločine se sumnjiče Nezir Kazić, bivši komandant Devete brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), te Bećir Hujić, bivši upravnik logora Silos, Halid Čović i Šerif Mešanović, bivši zamjenici upravnika logora, te Nermin Kalember, nekadašnji stražar u istom objektu.

Tužilac Pogačnik je naveo i da mu je vrijeme od 60 dana potrebno za završetak istrage, odnosno saslušanje svjedoka i analiziranje materijalne dokumentacije, među kojom je i dokumentacija privremeno oduzeta od osumnjičenih.

Pogačnik je dodao da su ova osmorica osumnjičenih činila “lanac” međusobno povezanih uloga čiji je cilj bilo sistematsko hapšenje srpskog stanovništva iz Pazarića, Hadžića i Tarčina, i njihovo zatvaranje u mjesta zatočenja u logoru Silos, te objektima za zatočenje u prostorijama Osnovne škole “9. maj” u Pazariću, kao i logoru u magacinima kasarne “Krupa”.

“Kroz te objekte je prošlo više od 500 osoba, to su osobe koje su i danas traumatizirane i nije teško vršiti uticaj na njih”, istakao je Pogačnik, dodavši da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) 15. novembra ove godine sačinili službenu zabilješku da je vršen uticaj na jednog svjedoka.

Tužilac nije naveo ko je vršio uticaj na ovog svjedoka, dok su Odbrane ustvrdile da to nije uradio niko od osumnjičenih.

Branioci sve osmorice osumnjičenih ustvrdili su da Tužilaštvo BiH nije dostavilo dokaze da su njihovi klijenti počinili djela za koja se sumnjiče, te da ne postoje dokazi o razlozima za produženje pritvora.

“Čovjek koji je utjecao na svjedoka nema nikakve veze ni s jednim osumnjičenim”, kazao Refik Serdarević, branilac osumnjičenog Šerifa Mešanovića.

Osumnjičeni su uhapšeni 22. novembra ove godine, od kada se nalaze u pritvoru.

среда, 14. децембар 2011.

Логораши Силоса из Сиднеја туже БиХ

Логораши Силоса из Сиднеја туже БиХ


Datum: 14.12.2011 22:00
Autor: Горан Маунага

СИДНЕЈ, БAЊAЛУКA - Aустралијски огранак Савеза логораша Републике Српске најавио је да ће пред Врховним судом Aустралије подићи тужбу против БиХ за надокнаду материјалне и нематеријалне штете нанесене затвореницима логора "Силос" у Тарчину од 1992. до 1996. године.

У допису аустралијског Савеза логораша "Гласу Српске" истакнуто је да би, зависно од тока, тај процес могао да заврши и у Међународном суду за људска права у Женеви.
- У нашем Статуту стоји да смо обавезни да надокнаду штете тражимо и судским путем. Жао нам је што то нисмо раније урадили, а разлог за то је вјера у институције БиХ које су морале процесуирати ратне злочинце много раније. Наша документација је спремна, а ангажовали смо адвоката у Сиднеју који ће преузети случај - наводе логораши.

У Савезу логораша у Сиднеју ишчекују резултате недавног хапшења осморице одговорних за формирање и дуго функционисање концентрационог логора за Србе "Силос".

- Чекамо потврду правосуђа БиХ да су логором "Силос", од његовог оснивања 1992. све до затварања 1996. године, оперативно руководиле власти РБиХ. Надамо се да ћемо пресудом Суда БиХ уштедјети вријеме које бисмо потрошили у доказивању те чињенице. Путем наше организације тужбу би поднијело 108 бивших затвореника логора "Силос" који данас живе у Aустралији - кажу у Савезу.

Један од бивших логораша "Силоса" који је у логору провео четири године, а данас живи у Aустралији, каже да ће бити свједок на суђењу, због чега не жели да му се објављује име.

- Као и већина Срба, позван сам у полицијску станицу чији је начелник био Рефо Туфо. То је било 2. јуна 1992. године. Увече сам одведен у логор "Силос" из којег сам ослобођен тек послије Дејтонског споразума, на Светог Саву 1996. године. И данас осјетим посљедице тортура. Копали смо ровове за Aрмију РБиХ, осам мртвих логораша сам изнио, све су их, осим једног, побили припадници Aрмије РБиХ - каже свједок Н. Н.

Додаје да им је генерал Неџад Aјнаџић послао новинара Јадранку Милошевић која је логорашима под присилом узимала изјаве за потребе Aрмије РБиХ.

- Одговорни за злочине су и стражари Лиховац Саид, Aдил Јахић, Хаџо Дајџић, инспектор Салко Госто, Мухамед Казић звани Носоња, Изет Рамић звани Изо, Ибро и Суљо Фишо, Рифет Ћанатковић, Енвер Дуповац - каже свједок чији идентитет је познат "Гласу Српске".

Суд БиХ је недавно донио рјешење у "предмету Мустафа Ђелиловић и други" којим се одређује једномјесечни притвор за осам ухапшених лица осумњичених да су починили ратне злочине у логорима у Тарчину и Пазарићу. Притвор према том рјешењу може трајати до 22. децембра.

Мустафа Ђелиловић, Фадил Човић, Мирсад Шабић, Незир Казић, Бећир Хујић, Халид Човић, Шериф Мешановић и Нермин Калембер осумњичени су за ратни злочин против цивилног становништва и ратних заробљеника српске и хрватске националности.

Сарајевска општина Стари Град за одбрану оптужених за ратни злочин у "Силосу" издвојила је из буџета за идућу годину 70.000 КМ, општина Илиџа 100.000 марака, а Градско вијеће Сарајева 50.000 КМ.

"Силос", у којем је мучено више од 600 Срба од којих је 24 убијено, формиран је почетком рата, а затворен 27. јануара 1996. године, два мјесеца послије потписивања Дејтона.

Одштета


У Савезу логораша кажу да ће висина одштетног захтјева за сваког бившег логораша бити различита, што зависи од више фактора као што су дужина боравка, услови, тешки физички рад, психофизичко оштећење.

- Износ одштете одредиће правни експерти, тако да о томе за сада не водимо бригу. Најважније нам је да добијемо моралну сатисфакцију кажњавањем налогодаваца и извршилаца који су се огријешили о Женевску конвенцију о људским правима - закључено је у допису.

уторак, 13. децембар 2011.

"Oj Silose"(iz pera Senada Avdica-Slobodna Bosna)

Zašto nova vlast u Federaciji, SDP-ova, Lagumdžijina, poreskim obveznicima trpa zločine počinjene pod SDA diktaturom

piše:Senad Avdić i Slobodna Bosna

Neko je, vladajuća većina u mojoj općini, Stari Grad Sarajevo, odlučio da iz budžeta za narednu godinu izdvoji sedamdeset hiljada maraka kao simboličan čin podrške advokatima koji brane uhapšene osumnjičene ratne zločince iz Hadžića. Navodno je Općina Ilidža za tu pravosudnu operaciju izdvojila čitavih sto hiljada maraka, Gradsko vijeće Sarajeva pedeset hiljada, a izdašan budžetski poklon tek se očekuje od Vlade Kantona Sarajevo. Zašto bi, zbog čega bi poreski obveznici Starog Grada plaćali sudsko-pravosudne nadnice advokatima nekih baraba iz Hadžića koji su van „svake razumne sumnje" u logoru "Silos"- Tarčin držali zatočenike?

Kome je, čemu je služio taj zločinački provizorij, Silos u Hadžićima? Čija je pamet u tom zatvoru četiri godine držala Slavka Jovičića Slavuja, recentnog državnog parlamentarca koji je odrapio tri-četiri teške godine logoraške torture u hadžićkom Silosu? Ko je iz vojnih, ili civilnih instanci osmislio taj uzaludni logor u Hadžićima? Hajdemo ovako: Slavku Jovičiću Slavuju svako jutro narede ti provincijski dušmani da zajaše konja kojeg je neko nacrtao na zidu! Kako Slavko krene, ubrzavaju ga nadležni istražitelji da se razlupa o zidne novine: zajaši na zidu nacrtanog konja; ne valja, ne valja i sto puta nije u redu.

Negdje u ratu upoznao sam ratnog načelnika Hadžića, jednog debelguzog besposličara, džamijskog fanatika, strukturiranog seoskog prevaranta Mustafu Dželilovića, šefa Ratnog predsjedništva općine Hadžići „u rasejanju". Kad je bio u snazi, logističkoj milosti, Mustafa Muta Dželilović je u svakom od džepova imao po sto-dvjesto hiljada maraka. Jednom mu se, Dželiloviću, zalomilo da iz Zagreba do slobodnih teritorija dobaci neke zeznute prislušne uređaje - ovlastio ga šef svih hulja Hasan Čengić.

Znate li ko je Hasan Čengić u globalnom poretku? Onaj što je dobio pare iz Kartuma u Sudanu od Osame bin Ladena pa ih proslijedio Osaminom nasljedniku Zavahiriju?

Ima kreten, radi u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA), Bašić se preziva, koji je nekad kad mu se ćefnulo u Varešu silovao nezaštićenu Hrvaticu. Taj Bašić, ta mrcina, kojoj tek treba dokazati gnusni zločin, cijelu svoju priču, ako je uopće ima, mora objasniti na Sudu Bosne i Hercegovine. Koja je institucija nadležna da finansijski i logistički podrži čovjeka koji je osumnjičen za najteže zločine? Ova vlast, najnovija i najdemokratskija, tom fenomenu pristupa selektivno, kako joj se ćefne. Nedavno je moj dobar drug, uticajni advokat Fahrija Karkin pravomoćno oslobodio Samira Bejtića, optuženog za klanja srpskih civila na Kazanima. Kazani su općina Stari Grad, dakle tamo gdje sam i ja prijavljen i, čudna mi čuda, nije me niko pitao da iz svojih poreskih obaveza plaćam apanažu Fahriji Karkinu i njegovom nedokazanom zločincu Samiru Bejtiću. Ismet Dahić, predratni policijski šef a ratni vojni načelnik, veli ovih dana da advokatima koji zastupaju osobe optužene za ratne zločine treba platiti sto hiljada maraka. Vjerovatno je cijena tržišno osmišljena, ali ko to treba platiti? Iz čijeg će se džepa te pare izvući?!

Bio jednom jedan čovjek, policajac i „nadzorni organ" u Hadžićima, umro je i ne bih duljio o teškom slučaju. Bio je komandir policije u Novom Sarajevu, kontrolirao hotel Bristol i ostale popratne objekte. Penzionisao se negdje pred rat i aktivirao u nekim podbjelašničkim, policijskim maglama. Negdje usred rata kazao sam gospodinu da ga je malo „ponijela pjesma", da se patriotski dug ne dokazuje kroz volumen uhapšenih, zarobljenih četnika. Nije gospodin policajac imao priliku da se uvjeri u moje Nostradamus operacije. I, na šta smo na kraju spali? Na to da mi, poreski obveznici općine Stari Grad odvajamo od usta kako bi platili odbranu neodgovornih huligana koji su hapsili po Hadžićima. Onaj čovjek sa početka teksta, Slavko Jovičić Slavuj, državni parlamentarac i skupštinski partybreaker, htio on to priznati ili ne htio, ispričao mi je tešku, turobnu šaljivdžijsku priču: Molio Slavko Harisa Silajdžića, nekim svojim vezama dobacio do njega dok je bio u logoru, da ga oslobode iz Silosa. Slavko molio, Haris obećao, ništa od toga nije se desilo. Pa, negdje iza rata sretnu se Slavko i Haris na Palama, i premijer Bosne i Hercegovine Silajdžić uljudno se ispriča Jovičiću: „Burazeru, četiri puta sam za tebe molio Aliju, da te puste iz zatvora i nisam uspio." A, dovitljivi prigradski parlamentarac Jovičić odgovorio Silajdžiću: „Dobro je da nisi pet puta molio, odležao bih u Silosu pet godina, za svaki put kad si ti molio ja sam 'odvalio' godinu u Silosu."

Šta koga briga je li neko u Hadžićima počinio nepravilnosti ili ih nije počinio? Postoji pravosudni poredak, tužilac 'vamo, advokat tamo, pa nek se naguravaju do mile volje. Ako meni iz džepa neko uzima pare za nepodopštine koje su se „omakle" nasilnicima iz Hadžića, to je javna, vrlo pljačkaška operacija koju ja ne želim logisticirati. Neku su moju poznanicu neki moji poznanici držali u priručnom pritvoru - pljačkali, silovali, usred Sarajeva, stravičan, užasan, grozan zločin.

Nešto se od toga provuklo i kroz pravosudne spise. Eto, ih tamo! Samo nek se zakonski od mojih usta i usta milion poštenih ljudi ne odvaja deset, petnaest maraka u ime zaštite tih poganćera koji su radili mozgu neprihvatljive operacije u ime patriotizma. Kakve ja veze imam sa zločinima u Hadžićima, odnosno na rubnim dijelovima Hadžića?! Nikakve! Postoji li ikakav način da se mene dovede u vezu sa Mustafom Dželilovićem? Ne postoji! Bi li Mustafa Dželilović pišljivu marku dao da mene od nečega odbrani?! Ne bi. A, šta sam ja kriv i što su građani općine Stari Grad krivi da im se iz novčanika sistemski i strukturalno vade pare za odbranu osam kabadahija iz Hadžića?