Silos: Teške traume i duboke rane

Silos: Teške traume i duboke rane

Silos, Tarčin

14 juni 2012  Na suđenju za zločine počinjene na području općine Hadžići, svjedok Tužilaštva BiH rekao je da ga je optuženi Mirsad Šabić tukao u jednom od objekata u kojima je bio zatočen 1992. godine.

Svjedok Risto Mijatović ispričao je da ga je krajem maja ili juna 1992. Mirsad Šabić, zajedno s drugim osobama, odveo iz porodične kuće u jednu baraku u Pazariću, gdje je pretučen.

“Mirsad Šabić, Mujo Fatić i Avdo Mujan su me uveli u baraku i počeli ispitivati. Onda je počela tuča. Udarali su me i ja sam se onesvijestio. Tu su me tukli i po tabanima, stave na sto i udaraju. Boli da poludiš”, kazao je Mijatović pokazujući ožiljke na glavi i ruci koje je zadobio od udaraca i prženja cigaretom.

Svjedok je rekao da su ga, nakon tri dana provedena u baraci, Šabić, Fatić i Mujan odveli u logor “Silos”, gdje je proveo oko mjesec dana.

Mirsad Šabić je, zajedno s Mustafom Đelilovićem, Fadilom Čovićem, Nezirom Kazićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom, optužen za zločine u kasarni “Krupa” i školi “9. maj” te logoru “Silos”.

Oni su, kako se navodi u optužnici, kao predstavnici civilne, vojne i policijske vlasti, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu, u okviru kojeg su počinili zločine protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Mirsad Šabić je bio komandir Policijske stanice Pazarić, Šerif Mešanović jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Svjedok Mijatović je ispričao da je tokom boravka u “Silosu” nekoliko puta pretučen, te da se sjeća kako su zatvorenici u “Silosu” bili tučeni na Spasovdan (srpski vjerski praznik). Svjedok je rekao da ne zna ko je tada tukao zatvorenike, ali da sumnja na one koji su ga tukli i u baraci.

“Tokom boravka u ‘Silosu’ spavali smo na betonu punom prašine. Kada dobiješ komad hljeba da jedeš a mrvica ti ispadne na pod, ti je tražiš da pojedeš iako je puna prašine. Sav obrok nam je bio taj komad hljeba i pet kašika supe. Cijelo vrijeme mog boravka spavali smo na tom betonu”, kazao je svjedok Mijatović.

Kako je rekao Mijatović, iz “Silosa” su ga Šabić, Fatić i Mujan odveli u osnovnu školu u Pazariću, gdje je nekoliko puta vidio optuženog Šabića, da bi nakon toga bio prebačen u “Krupu”.

“Mislim da je u ‘Krupi’ glavni bio jedan Šera. Bio sam u lošem zdravstvenom stanju pa su me nekada iznosili u deki na beton ispred ćelije. Jednog dana, dok sam bio na betonu, naišao je Šera, pogledao me i rekao: ‘Nikada ti odavde izaći nećeš’”, kazao je Mijatović.

Mijatović je rekao da je “Krupu” napustio početkom decembra 1992. godine, kada je razmijenjen, te da i danas ima posljedice od premlaćivanja u logorima. “U snu skačem, sanjam onu trojicu da me tuku. To su teške traume i duboke rane”, kazao je svjedok.

Naredno suđenje održat će se 28. juna, kada će Odbrane optuženih unakrsno ispitati svjedoka.

S.U.

Nastavljeno suđenje Mirsadu Šabiću optuženom za zločine u Hadžićima

FENA - 06.06.2012 17:20

SARAJEVO - Tokom unakrsnog ispitivanja na suđenju za zločine počinjene na području općine Hadžići, svjedok Državnog tužilaštva je potvrdio da je optuženi Mirsad Šabić dolazio u Osnovnu školu “9. maj” u Pazariću, gdje su bili zatvoreni civili srpske nacionalnosti, ali da niko od njega nije imao nikakve neprijatnosti.

Svjedoku Vasiliju Kruniću je tokom unakrsnog ispitivanja prikazan televizijski snimak od 18. augusta 1992. godine, gdje se vidi kako policajci polažu zakletvu u Suhodolu (opština Hadžići).

Miodrag Stojanović, branilac optuženog Šabića, pitao je svjedoka da li je na tom snimku Nail Hujić. Svjedok je odgovorio da ne zna, ali da se pričalo da je on komandir policije u Pazariću.

“Šabić je nekoliko puta ušao u salu škole u Pazariću, ali niko od njega nije imao nikakve neprijatnosti”, kazao je svjedok. Tužilac Marjan Pogačnik je pitao svjedoka koga je viđao, Šabića ili Hujića, dok je bio zatvoren u školi u Pazariću.

Svjedok je odgovorio da je Šabić ulazio u prostorije škole, a Hujić nije. Uz Šabića, Tužilaštvo BiH za zločin u kasarni “Krupa”, Osnovnoj školi “9. maj” te logoru “Silos”, tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.

Prema optužnici, Mirsad Šabić je bio komandir Policijske stanice Pazarić, Šerif Mešanović jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Oni su, kako je navedeno u optužnici, kao predstavnici civilne, vojne i policijske vlasti od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu, u okviru kojeg su počinili zločine protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Refik Serdarević, branilac optuženog Šerifa Mešanovića, pitao je svjedoka koga je konkretno tukao njegov branjenik u zatvoru u Krupi.

Tokom direktnog ispitivanja, 31. maja, Krunić je rekao da je čuo da je Mešanović tukao zatvorenike u “Krupi”, te da to nije vidio.

Svjedok je odgovorio da nije znao koga je Mešanović tukao, ali nakon što je održano prošlo ročite, zvali su ga ljudi i sada može reći imena tih koje je tukao.

Edina Rešidović, braniteljica Mustafe Đelilovića, kazala je da svjedok treba biti upozoren da ne smije razgovarati s drugim svjedocima.

Minka Kreho, predsjedavajuća Sudskog vijeća, upozorila je svjedoka da tokom procesa ne smije razgovarati sa ostalim svjedocima.

Svjedok je rekao da ga na prošlom suđenju niko nije upozorio.

Nastavak suđenja zakazan je za 14. juni, prenosi BIRN - Justice Report.

Đelilović i ostali: Mijenjanje iskaza

Đelilović i ostali: Mijenjanje iskaza

Silos

24 maj 2012 U nastavku suđenja osmorici optuženih za zločin u “Silosu” 1992. godine, svjedok Tužilaštva BiH je tokom unakrsnog ispitivanja izmijenio dijelove svojih ranijih iskaza i pojasnio određene navode.

Svjedok Tužilaštva BiH Đorđe Andrić je kazao kako je optuženog Bećira Hujića vidio u logoru “Silos” tri puta, dok je na ročištu 17. maja, kada je počeo svjedočiti, rekao da ga je vidio jedanput.

“Prvi put je bilo kad sam tek došao u ‘Silos’, drugi put kada sam od njega tražio lijekove za zatvorene, a treći put kada sam sreo njega i još neke ispred logora i on me pozvao u kancelariju, a drugi mi je dao cigaretu da zapalim”, kazao je svjedok.

Odgovarajući na pitanja Duška Tomića, branitelja optuženog Nermina Kalembera, “zašto je rekao da je Kalember tukao profesora Vasvu Plakalovića u ‘Silosu’ jer mu je nekada u školi dao jedinicu”, Andrić je odgovorio kako zna da ga je optuženi izveo iz ćelije, ali da ne zna je li ga tukao.

Andrić je naveo da nije tačno ni da je 2002. izjavio da ga je Kalember udario puškom i psovao mu, objasnivši da je to pogrešno upisano, a da je optuženi to učinio izvjesnom Miloradu.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine počinjene protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru “Silos” i drugim objektima na području općine Hadžići.

Oni su, kako se navodi u optužnici, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu. Osim Kalembera, koji je bio stražar u “Silosu”, ostali optuženi su, kako se navodi, bili predstavnici civilne, vojne i policijske vlasti u Hadžićima.

Na pitanje Kadrije Kolića, branioca optuženog Nezira Kazića, da li je optuženi dolazio 1992. godine “u patroli zajedno sa drugim policajcima kako bi slijedom odluke države BiH oduzeli oružje od stanovnika iz Tarčina”, Andrić je kazao kako je znao za tu odluku te da im je predao oružje.

“Bili su korektni i profesionalni, ali su poslije došla njih šestorica, napravila lom po kući i odvela mog brata na informativni razgovor”, kazao je svjedok Đorđić.

Prema rasporedu Suda BiH, nastavak suđenja je 31. maja 2012. godine.

M.B.

BIRN Justice Report

Đelilović i ostali - surovost u “Silosu”

Suđenje osmorici optuženih za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima na području općine Hadžići počelo je svjedočenjem Đorđa Andrića, koji je opisao surovi život zarobljenika u logoru “Silos”, gdje je bio zatočen pet mjeseci.

Svjedok Đorđe Andrić je kazao kako se od sredine maja 1992. godine nije moglo slobodno kretati te da su u Tarčinu (općina Hadžići), gdje je živio s porodicom, policajci svakodnevno dolazili i od srpskog stanovništva tražili oružje.

Andrić je, kako je rekao, 6. juna 1992. iz porodične kuće u Tarčinu, zajedno s braćom i ocem, odveden najprije u Društveni dom u Pazariću, gdje su ih ispitivali o naoružanju, a potom je njega izvjesni Kalgari odveo u logor “Silos”.

“Kad sam došao u ćeliju, bio je mrak. U pola noći došlo je šest policajaca pitajući ko je tek došao. Izveli su me i pregazili ispred ćelije”, kazao je svjedok.

On je ispričao da je sutradan prebačen u drugu ćeliju, gdje se susreo s bratom i još nekim muškarcima koji su bili pretučeni i krvavi.

Tokom boravka u “Silosu”, svi zatočenici, tvrdi svjedok, bili su prebijani, a izvjesni “Kalember Buba” ih je najviše tukao.

“Kad bismo unutar ćelije galamili, stražari su nam znali reći da ušutimo ili će nam pozvati Kalembera”, prisjetio se svjedok, dodavši da njega lično nije nikada tukao.

Na pitanje tužioca Marjana Pogačnika da li zna ko je bio upravnik logora, Andrić je odgovorio da je to bio optuženi Bećir Hujić, te da je tamo s njim jedanput razgovarao.

“Kada smo dobili zaraznu bolest dizenteriju, ja sam njega pitao da nam daju neku liječničku pomoć”, kazao je svjedok i dodao da su stražari nakon toga bacali tablete po prašini i da su se logoraši tukli kako bi popili lijek protiv ove bolesti.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika počinjene u logoru “Silos” i drugim objektima na području općine Hadžići.

Oni su, kako se navodi u optužnici, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu, u okviru kojeg su počinili zločine protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović.

Nermin Kalember je, kako se navodi u optužnici, bio stražar u “Silosu”, dok su ostali optuženi također obavljali funkcije u civilnim, vojnim ili policijskih strukturama lokalne vlasti.

Opisujući uslove u logoru, Andrić je naveo da su oni bili katastrofalni, da se za pet mjeseci boravka niko nikada nije okupao, a da su nuždu vršili u kanti koja se nalazila unutar ćelije. On je rekao da su dnevno dobijali jednu koru hljeba, a nakon dizenterije, supu su im sipali u jednu zdjelu uz koju bi podijelili tri-četiri kašike.

Vasvija Vidović, braniteljica prvooptuženog Đelilovića, priložila je svjedoku dokument Kriznog štaba Srpske demokratske stranke (SDS) od marta 1992. godine gdje stoji da je svjedok postavljen za komandanta određenog voda, na šta je Andrić odgovorio da on s tim nije imao nikakve veze.

Andrić je negirao i da je srpskom stanovništvu podijeljeno oružje.

Naredno ročište je 24. maja 2012. godine, kada će branioci ostalih optuženih unakrsno ispitati svjedoka, prenosi BIRN Justice Report.

Čitanjem optužnice počelo suđenje Đeliloviću i ostalima

Počelo suđenje Đeliloviću i ostalima

Čitanjem optužnice i uvodnim riječima Tužilaštva BiH, počelo je suđenje osmorici optuženih za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima na području općine Hadžići.

19.04.2012 21:35

Tužilaštvo BiH tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera da su učestvovali u sistemu zlostavljanja civila srpske nacionosti u logoru Silos i drugim objektima na području općine Hadžići.

Optuženi su, prema Tužilaštvu, učestvovali u nezakonitom zatvaranju, nečovječnom postupanju, nanošenju fizičke i duševne patnje, oduzimanju prava na pravično suđenje, te odvođenju na prinudni rad osoba srpske nacionalnosti.

Zatočenim osobama nanošena je bol i patnja na način da su stražari izvodili zatočenike i tukli ih u hodniku, pri čemu su zatočene osobe gubile svijest. Stražari ili druga lica koja su ulazila u objekte tukla su zatočene osobe ili su ih tjerali da se međusobno tuku", rekao je tužilac Marjan Pogačnik u uvodnoj riječi.

Tužilaštvo je kazalo da su optuženi Đelilović, kao predsjednik Skupštine opštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva općine Hadžići, i Fadil Čović, kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) i član Kriznog štaba, krivi što su bili upoznati sa surovim uslovima u logorima, a nisu zatočenim osobama pružili minimalne uslove za život, te omogućili njihovo izmještanje u druge objekte.

Zatočenici su držani u neuslovnim, betonskim ćelijama, bez odgovarajuće svjetlosti i grijanja. Uskraćivan im je odlazak u toalet i redovno kupanje. Odlukom Nezira Kazića bilo je zabranjeno da im porodice donose hranu. Također, uskraćena im je bila i pomoć od međunarodnih organizacija, te pružanje medicinske pomoći", naveo je Pogačnik, dodavši da su u Silosu umrle četiri osobe.

Prema optužnici, Nezir Kazić je bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), Mirsad Šabić komandir Policijske stanice u Pazariću, Bećir Hujić i Halid Čović obavljali su funkcije upravnika i zamjenika upravnika logora Silos. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni "Krupa", a Nermin Kalember stražar u Silosu.

Iznoseći uvodnu riječ, Pogačnik je kazao da Tužilaštvo polazi od pretpostavki da sve radnje koje su optuženi izvršili jesu posljedica dešavanja u maju 1992. kada se "desio zločin sa suprotne strane".

Saslušat ćemo neke članove Ratnog predsjedništva Republike BiH i prezentovati određene odluke iz 1994. i 1995. godine kako bi se vidjelo da su vlasti na lokalnom nivou znale šta treba raditi sa zarobljenicima, a držale su ih zatočenima i nakon donošenja odluke kojom su objekti zatočenja trebali biti rasformirani, kazao je Pogačnik.

Tužilaštvo je naglasilo da zastupa tezu da je osnivanje Silosa, te manjih objekata, kao što su prostorije kasarne u Krupi i Osnovnoj školi "9. maj", bio "projekat lokalnih struktura", koji je kasnije postao "problem državne vlasti".

Odbrane optuženih najavile su da će uvodne riječi iznijeti nakon što bude završen dokazni postupak Tužilaštva.

Kao i na prethodnim ročištima u ovom predmetu, za praćenje procesa u sudnici bilo je veliko interesovanje javnosti, uglavnom porodica i poznanika optuženih iz Hadžića.

Zbog ograničenih kapaciteta u sudnici, početku suđenja nisu mogli prisustvovati svi zainteresovani, uključujući i veći broj predstavnika medija.

Prvi svjedok Državnog tužilaštva bit će saslušan 17. maja ove godine.

Početak suđenja 19. aprila

Đelilović i ostali: Početak suđenja 19. aprila

Silos

02 april 2012 Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva BiH, 19. aprila ove godine počeće suđenje osmorici optuženih za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima na području opštine Hadžići.

Na statusnoj konferenciji uoči početka suđenja, Tužilaštvo BiH je najavilo da će u dokaznom postupku saslušati 273 svjedoka i uložiti 1.739 materijalnih dokaza.

Kako je naglasio Marjan Pogačnik, tužilac Tužilaštva BiH, za sada je osam svjedoka tražilo da svjedoči pod mjerama zaštite.

“Tužilaštvo je svjesno da je ovo enormno veliki broj svjedoka koje želimo da ispitamo. Ipak, moram da kažem da optužnica obuhvata period od maja 1992. do januara 1996. godine, da se u njoj spominju tri zatočenička objekta, te da se zločin dogodio na velikom geografskom području. Molim Sud da prihvati ovoliki broj svjedoka, jer oni su Tužilaštvu neophodni kako bi dokazali navode optužnice”, objasnio je tužilac Pogačnik.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru “Silos” i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Oni su, kako se navodi u optužnici, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu, u okviru kojeg su počinili zločine protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine opštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Odbrane optuženih na statusnoj konferenciji nisu iznosile plan izvođenja dokaza, ali su iznijele primjedbe na veliki broj najavljenih svjedoka Optužbe.

“Sa ovolikim brojem svjedoka suđenje bi trajao pet ili šest godina. Smatramo da se sa trećinom svjedoka može postići isti efekat, te molimo Sud da izađe u susret Odbranama i naloži Tužilaštvu da ovaj predmet učini efikasnijim”, rekla je Vasvija Vidović, braniteljica optuženih Đelilovića i Čovića.

Sud BiH odlučio je da uvaži molbu Odbrana, te naložio Tužilaštvu da reducira broj svjedoka na pola, a da među njima ostavi samo oštećene.

Optuženi su uhapšeni 22. novembra 2011. godine, od kada se nalaze u pritvoru.

Nezir Kazić negirao krivicu

Đelilović i ostali: Nezir Kazić negirao krivicu

Đelilović i ostali

27 februar 2012 Nakon što je prethodno izjavio da nije razumio optužnicu, Nezir Kazić je negirao krivicu za zločine počinjene u općini Hadžići.

“Nisam kriv ni po jednoj tački optužnice”, rekao je Kazić u Sudu BiH, istaknuvši da se “ne može naći” u zajedničkoj optužnici s još sedmoricom optuženih za zločine počinjene u općini Hadžići.

Kazić je optužen zajedno s Mustafom Đelilovićem, Fadilom Čovićem, Mirsadom Šabićem, Bećirom Hujićem, Halidom Čovićem, Šerifom Mešanovićem i Nerminom Kalemberom za zločine počinjene nad osobama srpske i hrvatske nacionalnosti koje su držane u logoru “Silos” u Tarčinu, te objektima za zatočenje u prostorijama Osnovne škole “9. maj” u Pazariću, kao i logoru u magacinima kasarne “Krupa”.

Državno tužilaštvo smatra da je veliki broj civila i ratnih zarobljenika bio protivpravno zatočen u navedenim objektima, gdje su bili izloženi nečovječnom postupanju, mučenju, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje i prisiljavanju na prinudni rad, uz oduzimanje prava na pravično suđenje, a neke su osobe i preminule.

Prema optužnici, Mustafa Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Optuženi Nezir Kazić je, kako se navodi, bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), a Bećir Hujić i Halid Čović su obavljali funkcije upravnika i zamjenika upravnika logora “Silos”.

Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.

Sedmorica optuženih, izuzev Kazića, negirali su krivicu na prošlom ročištu, 21. februara. Tada je Kazić rekao da ne razumije optužnicu te da je potrebno da se konsultuje s braniocem. Nakon toga je Mira Smajlović, sutkinja za prethodno saslušanje Suda BiH, odredila posebno ročište na kojem se četvrtooptuženi izjasnio o krivici.

Optuženi se nalaze u pritvoru od 24. novembra 2011. godine.

Suđenje optuženima bi trebalo početi u narednih 30 ili 60 dana.

Đelilović i ostali: Negiranje krivice i nerazumijevanje optužnice

Đelilović i ostali: Negiranje krivice i nerazumijevanje optužnice

Đelilović i ostali

21 februar 2012 Pred Sudom BiH sedmorica optuženih su negirala krivicu za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima na području općine Hadžići, dok će se optuženi Nezir Kazić naknadno izjasniti o krivici.

Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, optuženi Mustafa Đelilović, Fadil Čović, Mirsad Šabić, Bećir Hujić, Halid Čović, Šerif Mešanović i Nermin Kalember su kazali kako nisu krivi ni po jednoj tački optužnice, dok će se četvrtooptuženi Nezir Kazić o krivnji izjasniti nakon konsultacija sa svojim braniocem.


“Nisam kriv ni po jednoj tački optužnice”, kazao je svaki od sedmorice optuženih.


Četvrtooptuženi Kazić je rekao da nije razumio optužnicu, te da nije imao vremena da se konsultuje sa svojim braniocem, nakon čega je Mira Smajlović, sutkinja za prethodno saslušanje Suda BiH, kazala da će biti zakazano drugo ročište na kojem će se optuženi izjasniti o krivici.


Svu osmoricu optuženih Tužilaštvo BiH tereti za zločine počinjene nad osobama srpske i hrvatske nacionalnosti koje su držane u logoru “Silos” u Tarčinu, te objektima za zatočenje u prostorijama Osnovne škole “9. maj” u Pazariću, kao i logoru u magacinima kasarne “Krupa”.


Državno tužilaštvo smatra da je veliki broj civila i ratnih zarobljenika bio protivpravno zatočen u navedenim objektima, gdje su bili izloženi nečovječnom postupanju, mučenju, namjernom nanošenju snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje i prisiljavanju na prinudni rad, uz oduzimanje prava na pravično suđenje, a neke su osobe i preminule.


Prema optužnici, Mustafa Đelilović je bio predsjednik Skupštine općine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva općine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.


Optuženi Nezir Kazić je, kako se navodi, bio komandant 9. brdske brigade Armije BiH (ABiH), a Bećir Hujić i Halid Čović su obavljali funkcije upravnika i zamjenika upravnika logora “Silos”.


Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u “Silosu” i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u “Silosu”.


Optuženi se nalaze u pritvoru od 24. novembra 2011. godine.


Početak suđenja optuženima trebao bi započeti u narednih 30 ili 60 dana.

Produžen pritvor do okončanja suđenja

Produžen pritvor optuženima za zločine u Hadžićima

Silos

19 januar 2012 Sud BiH produžio je pritvor osmorici optuženih za zločine na području Hadžića zbog mogućnosti uticaja na svjedoke i saučesnike.

Kako je potvrđeno u Sudu BiH, pritvor je, nakon potvrđivanja optužnice, produžen do okončanja suđenja, a naredna kontrola opravdanosti ove mjere je 17. marta ove godine.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru “Silos” i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Oni su, kako se navodi, od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Prema optužnici, Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine, Kriznog štaba i Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora “Silos”, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović. Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.

Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu “Silos” u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

Đelilović i ostali: Oprez zbog 250 svjedoka

Đelilović i ostali: Oprez zbog 250 svjedoka

Silos

17 januar 2012 Tužilaštvo BiH zatražilo je produženje pritvora Mustafi Đeliloviću i još sedmorici optuženih za zločine na području Hadžića zbog mogućnosti uticaja na svjedoke i saučesnike.

Odbrane su se usprotivile ovom prijedlogu kao neosnovanom, predlažući određivanje mjera kojima bi se eventualni uticaj onemogućio.

“Postoji opasnost da bi optuženi na slobodi ometali dalji tok krivičnog postupka uticajem na svjedoke i saučesnike. Oni žive na malom geografskom području, gdje žive i svjedoci, tako da su objektivne mogućnosti, ne samo za međusobne, nego i za kontakte sa svjedocima”, naveo je tužilac Marjan Pogačnik.

On je dodao da je već izvršen uticaj na jednog od svjedoka, kojem je jedan bivši pripadnik policije u Hadžićima rekao: “Daj kume, što bezveze dajete izjave i uvaljujete ljude. Ne možete uvaljivati ljude koji s tim nemaju veze”.

Odbrana je ove argumente tužioca odbacila, ističući da nijedan od optuženih nije kontaktirao svjedoke.

“Moj klijent nije u mogućnosti da kontaktira ni sa jednim od 250 svjedoka. Izjave 20 svjedoka odnose se na mog klijenta i svi oni žive u Republici Srpskoj”, kazao je Duško Tomić, branilac Nermina Kalembera.

Svi branioci su istakli i da su se u sličnom predmetu pred Sudom BiH optuženi, kojima su na teret također bili stavljeni zločini u logoru, branili sa slobode.

“Kada tužilac ukazuje na mogućnost međusobnog kontakta, treba istaći da Tužilaštvo ovu istragu vodi od 2005. godine”, rekla je Edina Rešidović, branilac prvooptuženog Đelilovića.

Optužnica Đelilovića i ostale tereti za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Silos i drugim objektima na području opštine Hadžići.

Optužnica tereti Mustafu Đelilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera da su od 1992. do 1996. godine učestvovali u sistemskom udruženom zločinačkom poduhvatu u okviru kojeg su počinili zločin protiv civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti.

Kako se navodi u optužnici, zločini su počinjeni u objektu Silos u Tarčinu, Osnovnoj školi “9. maj” u Pazariću i u magacinu kasarne “Krupa” u Zoviku.

Prema optužnici, Mustafa Đelilović je u to vrijeme bio predsjednik Skupštine opštine Hadžići i predsjednik Kriznog štaba, a kasnije Ratnog predsjedništva opštine Hadžići, Fadil Čović načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Hadžići i član Kriznog štaba, a Mirsad Šabić komandir Policijske stanice Pazarić.

Bećir Hujić je bio upravnik, kao i zamjenik upravnika logora Silos, a iste funkcije obavljao je i Halid Čović.

Šerif Mešanović je, prema optužnici, bio jedan od zamjenika upravnika u Silosu i upravnik logora u magacinu u kasarni “Krupa”, a Nermin Kalember stražar u Silosu.

Cerić čini sve da "ozakoni postojanje duplih standarda"

Poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić primio je u Sarajevu, u petak po podne, članove porodica osam Bošnjaka koji su novembra prošle godine uhapšeni po nalogu Tužilaštva BiH u Hadžićima, u blizini Sarajeva, zbog sumnje da su počinili ratni zločin u zatvoru Silos u Tarčinu. Cerić je primio porodice na dan kada Srbi obeležavaju godišnjicu zatvaranja jednog od najvećih mučilišta tokom rata u Bosni.

U razgovoru sa reisom, porodice osumnjičenih su objasnile da su u Silos zatvarani ljudi "kod kojih je pronađeno više od 1.000 komada oružja", te da tamo niko nije ubijen. Cerić je podržao zahtev porodica da se uhapšeni brane sa slobode i poručio da je borba muslimana u Bosni bila legitimna.


Ovaj susret dodatno je ustalasao ionako užarenu atmosferu u Bosni i izazvao niz reakcija kako političara RS, tako i mnogih nevladinih organizacija. Predsednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Nedeljko Mitrović, kaže za "Vesti" da je "ovo kap koja je prelila čašu žuči".

Šamar žrtvama Poslanik SDS-a u Parlamentarnoj skupštini BiH, Aleksandra Pandurević, kaže da je sastanak Cerića sa porodicama optuženih za ratne zločine "šamar srpskim žrtvama i atak na Dejtonski mirovni sporazum". "Takvo ponašanje potvrđuje da ni Islamska verska zajednica, a ni politički faktori u FBiH, nisu spremni da priznaju bilo kakav zločin nad srpskim narodom, pa i onaj koji je čak i Haški tribunal procesuirao i pod određenom oznakom vratio u BiH na procesuiranje", kaže ona.

- Ovo je direktno uplitanje u sudski proces i potez koji dodatno destabilizuje ionako krhku situaciju u BiH. Žalosno je što se pod blagoslovom međunarodne zajednice i dalje negiraju srpske žrtve u ratu, a posebno da je najmanje 30.000 Srba ubijeno - kaže Mitrović.


I predsednik Saveza logoraša RS Branislav Dukić ocenjuje da Cerić "omalovažava logoraše koji su pretrpeli stravične torture u Silosu".

- Ovakvi Cerićevi potezi vode "arapskom proleću", da bi sutra srpski i hrvatski narod morao da napušta BiH - kazao je Dukić.

Šef Kluba srpskih delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, Staša Košarac, istakao je da bi bilo logično da Mustafa Cerić, kao verski poglavar, pozove sve koji su činili ratne zločine da se predaju, a od države da sve ratne zločine procesuira na isti način. "Pošto to ne čini, onda Cerić ne može da ima ulogu verskog poglavara Islamske zajednice u BiH", kaže Košarac.

Prema optužnici Tužilaštva, u logoru Silos je protivpravno zatvoreno najmanje 500 civila srpske nacionalnosti, kao i najmanje 90 osoba hrvatske nacionalnosti. Takođe, u prostorijama Osnovne škole "9. maj" u Pazariću bilo je zatvoreno najmanje 140 Srba, a u magacinima kasarne Krupa u Zoviku oko 150 Srba i 30 Hrvata.

U optužnici se navodi da su zatvoreni civili bili izloženi nečovečnom postupanju, mučenju, namernom nanošenju snažnog telesnog ili duševnog bola, nanošenju velikih patnji i povreda telesnog integriteta ili zdravlja, oduzimanju prava na pravično suđenje, kao i prisiljavanju na prinudni rad.

Kalabić: Još dublje podele Šef poslaničkog kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Drago Kalabić, ocenio je da Cerić čini sve da "ozakoni postojanje duplih standarda". - Prema tom modelu, Bošnjaci su nevini, a Srbi zločinci. Srpske žrtve su nebitne, a bošnjačke treba preuveličavati. Na ovaj način, Cerić samo produbljuje ionako duboke podele među narodima. Ako mu je to cilj, neka već jednom obelodani tu svoju nameru - precizirao je Kalabić.